O OPĆINI BOŠNJACI ​

Općina Bošnjaci smjestila se u istočnom ravničarskom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, na prostoru spačvanskog bazena. Geografski je definirana tokom rijeke Save i kompleksom spačvanskih šuma. Općina ima razmjerno povoljan geoprometni položaj, s obzirom da u neposrednoj blizini njenog prostora prolaze važni državni i međudržavni prometni (cestovni i željeznički) koridori.

Prostire se na površini 94,96 km2, a površinu Općine čine jedno glavno naselje (Bošnjaci) i 4 naselja za povremeno stanovanje ( Topola-Morganj, Vjerovi, Jasenovačica i Dugo).  Sva naselja nalaze se u 100% ruralnom području, a prema zadnjem popisu iz 2021. godine ima 2.907 stanovnika.

Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.
Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja – Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva

Kulturno i povijesno naslijeđe

Općina Bošnjaci posjeduje iznimno bogato kulturno i povijesno nasljeđe koja datira iz prapovijesnog razdoblja. Nematerijalnu kulturnu baštinu čini prvenstveno šokačka tradicija s bogatom folklorno-tradicijskom i etnološkom vrijednošću.
Crkva Svetog Martina biskupa izgrađena je 1792. godine i smještena je u centru sela. Izgrađena je u duhu poznog baroka, a ističe se bogato obrađenim pročeljem i snažnom arhitekturom unutrašnjeg prostora.

 

 

 

crkva 1
crkva 2

Crkva Svetog Antuna Padovanskog na Topoli sagrađena je 1998. godine, a izgrađena je za vjernike s područja Topole, Morganja i Jasinovačice. Izgrađena je zahvaljujući pokojnom župniku Antunu Bačiću, a 2018. godine svečano je proslavljena dvadesetogodišnjica postojanja crkve.

topola

Svetište Drage Gospe Bošnjačke nalazi se u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom “svetištu”, a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.
Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: “Ja sam draga Gospa” i “Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji”. Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana. Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.
Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje “svetište”, da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i Općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na “svetištu”.

Šumarski muzej smješten je u centru Bošnjaka, u zgradi sagrađenoj davne 1869. godine.

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pokrenuta je inicijativa o osnivanju Šumarskog muzeja, koja je intenzivno nastavljena nakon Domovinskog rata, od 2004. godine prikupljanjem predmeta i eksponata te uređenjem prostora od oko 500 m2 površine u bivšoj staroj osnovnoj školi.

Muzej šumarstva otvoren je 2007. godine te predstavlja bližu i daljnju povijest šumarstva ovog kraja, a poglavito Spačvanskog bazena poznatog po šumi hrasta lužnjaka odnosno na daleko znanog slavonskog hrasta.
Neke od predmeta Muzeju su darovali mještani Bošnjaka To su uglavnom tradicijski alati za izradu drvenih predmeta i alati za rad u šumi i izvoz drva iz šume, a najveći dio predmeta dopremljen je iz šumarija na području UŠP Vinkovci.

Muzejska zbirka je podijeljena u cjeline kojima se nastojalo obuhvatiti radove u šumi od sadnje sjemena, preko sječe i izrade drvnih sortimenata, izvoza trupaca, pa sve do zaštite šume te biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na ovom području.

Muzej je otvoren posjetiteljima i turistima kako bi se za budućnost sačuvala sjećanja na dio naše nacionalne i šumarske povijesti te kako bi svaki posjetitelj stekao dobar uvid kako se nekada radilo u šumarstvu, a kako danas.

Prirodna baština na području Općine Bošnjaci obuhvaća Spačvansku šumu, Bošnjačke vjerove i rijeku Savu. 

Bošnjački vjerovi su jedno od izvorišta rijeke Spačve te čine prirodnu cjelinu sa šumama kroz koju protječu. Značajnu ulogu u vodostaju VJEROVI imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 do 2,75m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Od prirodnog fenomena izvorišta – vira nastao je i naziv VJEROVI.

Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Veći dio godine Vjerovi su močvarno područje te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.  Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. U njima žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč-bandar-bulješ-okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističe se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao, ribič, golub grivnjaš te orao štekavac. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen.  Fauna i flora Vjerova slična je onoj u Kopačkom ritu.

Srednjovjekovno arheološko nalazište Virgrad  smješteno je duboko u spačvanskim šumama, između Otoka i Bošnjaka, uz rijeku Virovi te je desetljećima bivalo skriveno od očiju javnosti.  Na tom su lokalitetu, arheološka istraživanja obavljana 1970. godine, a u sljedećih 47 godina, do 2017., prekrila ga je gusta samonikla šuma sakrivši nalazište o kojem su spoznaje bile nedostupne javnosti. No projektom uređenja ta je lokacija, a riječ je o zaštićenom spomeniku kulture, stavljena u funkciju turizma čime je stvorena nova atrakcija za sve ljubitelje prirodne i kulturne baštine.

Virgrad je srednjovjekovna utvrda tipa Wasserburg iz 12. – 16. stoljeća s trostrukim opkopom, od čega je u cijelosti sačuvan središnji plato i dva unutrašnja opkopa dok je treći, vanjski opkop djelomice uništen. Grad Otok u okviru svojih projekata razvoja turističkih potencijala uredio poučnu stazu “Virovi” i “Lože”, dužine oko šest kilometara, kao prvu fazu projekta “Vrata spačvanskog bazena”, a kojim se na vodotoku Virovi planira daljnji razvoj turizma.

Budući da se arheološko nalazište Virgrad nalazi u neposrednoj blizini, i to je arheološko nalazište uključeno u sustav poučnih staza i danas se prezentira kao dio turističke ponude. Na nalazištu je tako prorijeđeno raslinje, preko opkopa su izgrađeni mostovi koji formiraju šetnicu radi lakšeg prolaska nalazištem, sagrađena je visoka promatračnica, postavljene su klupe za sjedenje, informativne ploče s podacima o nalazištu i putokazi, a svi su dijelovi izrađeni od drveta. Sve se to odvijalo, dakako, pod budnim okom konzervatora, koji su pak nakon tih radova predložili i još dvije faze – dodatna arheološka istraživanja i eventualnu rekonstrukciju nalazišta.

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Društvenu infrastrukturu Općine Bošnjaci čine obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te kulturne i športske djelatnosti.

Na području Općine Bošnjaci djeluje osnovna škola fra Bernadina Tome Leakovića u kojoj se pohađa razredna nastava od 1. do 8.razreda.

Predškolski odgoj odvija se u osnovnoj školi kroz cijelu godinu u okviru programa „Mala škola“ pod vodstvom Vlatke Mišić, a financiran je u potpunosti iz sredstava Općine Bošnjaci.

Zdravstvena zaštita stanovništva organizirana je preko Doma Zdravlja iz Županje i pruža se u objektu u Općini Bošnjaci. Trenutno su u ambulanti u Bošnjacima smještena dva liječnika opće prakse, stomatolog te patronažna sestra.

Socijalna skrb obavlja se preko Crvenog križa Županja koji dostavlja gotove tople obroke te pruža usluge odvoza potrebitih liječniku.

Glavne gospodarske djelatnosti u Općini Bošnjaci su poljoprivreda i šumarstvo, prerada hrana i ostale prerađivačke djelatnosti, ruralni turizam, prerada drvnih ostataka u šumsku biomasu te ostale nepoljoprivredne djelatnosti.

Općina Bošnjaci ima 4.802 ha poljoprivrednog zemljišta koje je pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju što je rezultiralo velikom tradicijom i iskustvom u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredne površine čine 3,43% ukupnih poljoprivrednih površina Vukovarsko srijemske županije, a ukupno poljoprivredno zemljište u Općini čine oranice, pašnjaci, voćnjaci i livade.

Na području Općine Bošnjaci pod šumom je 3547 ha, a to čini 37,35% ukupne površine Općine. Šumom upravlja šumarija Županja koja je pod nadležnosti Hrvatskih šuma Vinkovci.

Od prerađivačke industrije u Bošnjacima postoje tvrtke Ragusa d.o.o. i Ruris d.o.o.. U Ragusi d.o.o. od 2005. godine proizvodi se  tjestenina, a poduzeće Ruris d.o.o. u svojim staklenicima bavi se proizvodnjom rajčice.  Osim toga, Bošnjaci su poznati i po proizvodnji suhomesnatih proizvoda koja je tradicionalna za ovaj kraj (OPG Zdenko Perakić, OPG Dragan Modic, OPG Lenić) te proizvodnja meda.

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu.

Od udruga u kulturi u Bošnjacima trenutno djeluju Kulturno umjetničko društvo „Branimir“, Ženski vokalni ansambl  „Nene“, Udruga „Bošnjački šlingeraji“ i Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti „Zlatne ruke“.

Sportske udruge u Bošnjacima su Nogometni klub „Zrinski“, Rukometni klub „Zrinski“, Šahovski klub „Bošnjaci“ Športsko-ribolovna udruga „Virovi“, Taekwon-do klub „Zrinski“, Pikado klub „Red carpet“ te Udruga veterana „NK Zrinski“.

Udruge za opće dobro koje trenutno djeluju u Bošnjacima su  DVD Bošnjaci, Lovačka udruga „Vjerovi“, Udruga za poticanje razvoja, kreativnosti i prava djece „Dječje ruke“, Udruga umirovljenika, Udruga „Slavonski domaći kulen-kulin“ te Udruga branitelja proizvođača „Panonija“.

U Bošnjacima se od 1995. godine  u siječnju tradicionalno održava šahovski turnir „Open Bošnjaci“, a od 1966.godine u ljetnim mjesecima održava se i „Noćni malonogometni turnir“.

Comments are closed.

Close Search Window
Skip to content